VINCEKOVO, VINKOVO, VINCELOVO, VINCEKUŠA
Vincekovo je uz Martinje najvažnija svetkovina vinogradara, a slavi se 22. siječnja, na dan smrti Svetog Vinka.
Vinko je živio u 4. stoljeću, u Španjolskoj. Kao mladog kršćanina, biskup Valerije uzima ga za svog govornika. To je bilo vrijeme progona kršćana koji provodi rimski car Dioklecijan. 304. godine uhićen je biskup Valerije, a s njim i Vinko. Vinko je svojim spretnim govorom zbunio optužbu, pa su ga stavili na muke, ne bi li on tako promijenio svoj iskaz, pa da kršćani budu optuženi. Vinko je ustrajao u svojoj vjernosti i umro mučeničkom smrću 22. 1. 304. godine. Vinkovo je tijelo bačeno divljim zvijerima, ali su ga obranili gavrani. Mučitelji su zatim njegovo tijelo bacili u more, no valovi su ga izbacili na obalu, pa su ga kršćani dostojno pokopali.
S vremenom je Vinka puk počeo štovati kao zaštitnika vinograda, budući da mu ime podsjeća na vino. Ime Vinko inače dolazi od latinskog oblika Vincentius. Latinski vincens (u genitivu vincentis) znači ˝pobjednik, onaj koji pobjeđuje˝. Riječ ˝vinko˝ ima korijenje za vino u mnogo jezika, npr. vinum na latinskom, wain na zapadnosemitskom, waynum na arapskom, jajin na hebrejskom, a oinos na grčkom. Vjerojatno je tu neki razlog za povezivanje Vinka i vina.
Na Vincekovo, vinogradari već tradicionalno, prvi put u novoj vinogradarskoj godini pohode vinograde. Simboličnim orezivanjem trsova objavljuju početak radova u vinogradima. Domaćini po trsovima vješaju kobasice i kulene da grozdovi u novoj godini budu veliki poput kulena, a trsovi se zatim krste domaćim vinom te se izgovara: ¨Dragi Bog čuvaj trsa mog, evo Ti zrelog vina da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, mraza zgoni, na tuču zvoni. Se bum obdelal da bi v jesen popeval. Rozgvu si bum zel i vu vodu del. Sv. Vincek pokaži svetu kak bu vu novom letu¨. Svog zaštitnika, Svetog Vinka, vinogradari mole za još bolji urod u ovoj godini i da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i svega drugog što vinogradu može naštetiti. Odrezane grančice vinove loze vinogradari odnose doma, gdje na toplom propupaju i pojave se sitni ˝grozdići˝prema kojima vinogradari predskazuju kakva će biti ovogodišnja berba.
Svetkovina Sv. Vinka završava uz vino i jelo pripremljeno na otvorenoj vatri uz vinograd, a za dobar provod zaslužno je i dobro društvo koje prema nekima mora biti isključivo muško, jer djeca i žene prizivaju tuču u trsje.
I za kraj, sretno Vam Vincekovo uz prigodne pjesme i poslovice:
Naš Vincek!
Naš Vincek koji puniš naše kupice-
okrepi nas.
Ti koji mutiš naše glave-
okrepi nas.
Ti koji razigravaš naše trudne oči-
okrepi nas.
Ti koji razvezivaš naše jezike-
okrepi nas.
Ti koji pjesme tjeraš na naša usta-
okrepi nas.
Ti koji bedastoče blebečeš kroz nas-
okrepi nas.
Ti koji vozačke nam oduzimaš-
okrepi nas.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dragi Bog
čuvaj trsa mog
evo Ti zrelog vina
da bu dobra godina.
Oblake razmakni
sunce primakni
mraza zgoni
na tuču zvoni.
Se bum obdelal
da bi v jesen popeval
rozgvu si bum zel
i vu vodu del.
Sv. Vincek pokaži svetu
kak bu vu novom letu.
-------------------------------------------------------------------------
Če na Vinka sonce sveti,bo dosti
rujnega vinca v kleti.
Če Vinka sunce peče,
v lagve vino teče.
Sveti Vinko, najveća zima.
Ak na Vincekovo s krova teče,
onda i najesen v lagve teče.
Ak se na Vincekovo v mlaki vode opere vrabec,
najesen bude dosti pijače.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
"Tam gore na bregu trsek nam spi,
stari mi japa ga tužno gledi.
V roki gorične škarje drži,
prigne se k njemu, pak mu veli:
Trsek moj, zbudi se, dosti si spal.
Dugo na tebi snegek je stal.
Ves si pozebel i tak mi te žal,
trsek moj, zbudi se, bum te vrezal.
Brajdice delal bum trseku svom,
trsek mi vrnul bu svojim plodom.
Dečicu moju bu hranil z grozdom
mene pak starega v kleti s vinom.
Z vinčekom svojim krepil me buš
par leti živlenja produkšal mi buš.
Zato, moj trsek, ti zahvalan bum,
do zadnje vure poštuval te bum."
Ivan Glavina
--------------------------------------------------------------------------------
Martina Matanović, Udruga ViVA Zagreb