„CRVLJIVOST“ TREŠANJA

        „Crvljivost“ plodova trešnje, višnje i maraske uzrokuje trešnjina muha (Rhagoletis cerasi L.). Osim ovih voćnih vrsta napada i divlju trešnju, loniceru, žutiku, sremzu.

        Odrasle muhe su sjajno crne s trokutastim žutim štitićem na prsištu, duge su oko 4 mm.

Krila su im išarana tamnim poprečnim trakama.

       

Ovaj štetnik prezimi plitko u tlu (na 3-5 cm dubine) kao kukuljica, a sredinom svibnja izlijeću odrasli kukci. Oni se 7-14 dana hrane  slatkim izlučevinama stabla, a zatim počinje parenje. Oplođena ženka trešnjine muhe polaže tijekom svibnja jaja ispod kožice ploda ali samo u plodove određenog stupnja zrelosti tj. kad žuta boja ploda počinje prelaziti u crvenu. U jednom plodu može biti puno jaja, ali obično ostaje samo jedna bjelkasta ličinka koju mi najčešće zovemo „crv“.  Taj „crvić“ hrani se mesom ploda, onečišćuje ga i buši hodnik prema koštici. Oštećeni plodovi podložni su truljenju, imaju manju količinu soka i loše su kakvoće. Krajem razvoja, odrasle ličinke izlaze iz ploda i padaju na zemlju gdje se kukulje i prezimljuju.

      Suzbijanje ovog štetnika provodi se na nekoliko načina:

 • Budući da trešnjina muha prezimljuje kao kukuljica u tlu, jedna od mogućih mjera suzbijanja muhe je redovita obrada tla ispod krošanja trešnje, višnje i maraske. Tlo treba prekopati u jesen kako bi se kukuljice izložile utjecaju niskih temperatura i uginule.

 • Kemijsko suzbijanje insekticidima je druga mogućnost, no uspjeh zaštite ovisi o pravilnom određivanju optimalnog trenutka tretiranja. Da bismo uspješno suzbili trešnjinu muhu potrebno je utvrditi vrijeme njenog leta. Na stabla se zato postavljaju žute ljepljive ploče na koje se hvataju muhe pa se lako utvrđuje njihova brojnost i dinamika pojave i na osnovu toga određuje najpovoljniji trenutak zaštite. Preporuka je da se primjeni insekticida pristupa kad se prosječno uhvati 1 muha na dvije žute ploče u jednom danu. Naša poljoprivredna savjetodavna služba svake godine prati let trešnjine muhe i njihove preporuke o pravovremenoj primjeni insekticida možete naći na internet stranici http://www.hzpss.hr/ .

Voćarima koji nisu u mogućnosti precizno odrediti rok tretiranja, preporučujemo da tretiranje provode kad 50% plodova izgubi zelenu boju i počne žutjeti, odnosno rumenjeti.

Kako su rokovi tretiranja insekticidima vrlo blizu rokovima berbe, pri izboru insekticida treba birati one s kraćom karencom i manje otrovnosti. Ako zadovoljava rok (karenca-21 dan), mogu se primijeniti insekticidi na bazi dimetoata  (npr. Calinogor, Rogor 40, Chromgor 40, Chromogor, Perfekthion, Ritam, Sistemin-E40, Zagor). Ako je taj rok kraći, koristite insekticide kraće karence (karenca 14 dana), na bazi acetamiprida (Mospilan 20 SP),  ili deltametrina (npr. Decide, Decis). Prska se cijela krošnja i deblo.

U novije vrijeme preporuča se suzbiti odrasle muhe prije nego što odlože jaja. U tom slučaju ne prska se cijela krošnja, već samo deblo, nekoliko grana s južne strane i tlo ispod krošnje. Za tretiranje se koriste insekticidi kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha (atraktant – Buminal 1%).

     Rane sorte trešanja obično su pošteđene napada trešnjine muhe. Napadu su izloženije srednje kasne, a posebno kasne sorte.

• Ukoliko ne želite koristiti kemijska sredstva, postavljanjem 5-10 žutih ploča po stablu možete prilično umanjiti štete, na ploče će se uhvatiti prilično trešnjinih muha pa će štete biti umjerene.

 

      Uspješno suzbijanje trešnjine muhe moguće je samo ako se prije spomenute mjere provode na cijelom području uzgoja trešnje, višnje i maraske.

 Dakle, ako vaši susjedi (koji imaju ove voćne vrste) ne provode niti jednu od mjera zaštite (postavljanje žutih ploča, obrada tla ispod krošanja, kemijsko suzbijanje), uspjeh će biti slabiji! Naravno, veće štete možete očekivati u blizini šuma ili šikara gdje prirodno rastu divlje trešnje, kozokrvine, žutike i sremze koje također napada ovaj štetnik.

     

 

Martina Matanović, Udruga ViVA Zagreb